ENPrije 156 godina Zagreb je dobio plinsku javnu rasvjetu
Plinska rasvjeta u Zagrebu u kontinuitetu postoji već 156 godina, prvi put je osvjetlila zagrebačke ulice na današnji dan 1863., jedinstvena je u svijetu po nažigačim akoji je ručno pale i gase. Trenutno je na Gornjem gradu, Opatovini i Kaptolu 246 plinskih lampi.
Gradska plinara Zagreb osnovana je 1862. godine kako bi Zagrebu osigurala javnu rasvjetu. Tada je u Zagrebu, na Gornjem gradu i uskom dijelu Donjeg grada, živjelo manje od 20 tisuća ljudi, a prva rasvjeta je imala 312 plinskih svjetiljki. Razvojem grada nastavilo se s postavljanjem zidnih fenjera i kandelabara. Tadašnja plinska svjetlost bila je slaba, a svijetlila je otvorenim plamenom što je otežavalo održavanje rasvjete.
Zagreb je ušao u novu eru razvoja 1907. godine kada je uvedena električna rasvjeta i kada su se počele asfaltirati ulice. Suprotno očekivanjima, struja nije istisnula plin. Električna rasvjeta postupno se širila u novoizgrađenim dijelovima grada i dopunjavala plinsku rasvjetu u tadašnjem središtu.
Tijekom prvog svjetskog rata plinska rasvjeta je bila uništena no već 1924. obnovom je postignuto predratno stanje, a koncem 1932. javna rasvjeta plinom broji 1975 svjetiljaka. Nakon toga broj plinskih lanterni postupno počinje opadati, a 1939. donesena je odluka da se plinska rasvjeta zamijeni električnom. Ipak, u trenutku kada je 1987. godine donesena odluka da se plinska javna rasvjeta revitalizira kao dio kulturne baštine i ambijentalnog osvjetljenja grada, na Gornjem gradu je bilo 43 starih plinskih svjetiljki.
Gradska plinara Zagreb osnovana je 1862. godine kako bi Zagrebu osigurala javnu rasvjetu. Tada je u Zagrebu, na Gornjem gradu i uskom dijelu Donjeg grada, živjelo manje od 20 tisuća ljudi, a prva rasvjeta je imala 312 plinskih svjetiljki. Razvojem grada nastavilo se s postavljanjem zidnih fenjera i kandelabara. Tadašnja plinska svjetlost bila je slaba, a svijetlila je otvorenim plamenom što je otežavalo održavanje rasvjete.
Zagreb je ušao u novu eru razvoja 1907. godine kada je uvedena električna rasvjeta i kada su se počele asfaltirati ulice. Suprotno očekivanjima, struja nije istisnula plin. Električna rasvjeta postupno se širila u novoizgrađenim dijelovima grada i dopunjavala plinsku rasvjetu u tadašnjem središtu.
Tijekom prvog svjetskog rata plinska rasvjeta je bila uništena no već 1924. obnovom je postignuto predratno stanje, a koncem 1932. javna rasvjeta plinom broji 1975 svjetiljaka. Nakon toga broj plinskih lanterni postupno počinje opadati, a 1939. donesena je odluka da se plinska rasvjeta zamijeni električnom. Ipak, u trenutku kada je 1987. godine donesena odluka da se plinska javna rasvjeta revitalizira kao dio kulturne baštine i ambijentalnog osvjetljenja grada, na Gornjem gradu je bilo 43 starih plinskih svjetiljki.